I make-up je način borbe protiv ekonomske krize i depresije u koju nas je dovela
Ilustracija (Foto: Flickr.com)
Možda smo se odrekli putovanja, večera u restoranima, kupovine nekretnina, neke skupe modne “krpice”, ali zato ne odustajemo od želje da izgledamo ljepše, mlađe, a u konačnici i sretnije.
Pozitivom protiv crnila
Dakle, manje je riječ o osobnoj taštini ili nametnutom trendu, a više o potrebi da kroz mnoštvo stresnih vijesti i sve težih životnih okolnosti pronađemo nešto pozitivno. Nešto radi čega se nećemo osjećati kao potpuni “luzeri”. Jer kada nakon napornog radnog dana u kojem smo saznali da nam je kamatna stopa još jednom povišena, minus na računu smanjen, baš kao i plaća, kreditna kartica odbijena, a prijateljica je upravo ostala bez posla, zadnje na što smo spremni je odraz našeg očajnog lica u ogledalu. Tko ne vjeruje, neka prošeće vikendom uvečer, gdje ima noćnog života i, gle čuda, sve vrvi zgodnim ženama koje se ne boje i “malo pretjerati”.
Jedna od rijetkih ekonomskih grana koja se ne boji toliko svjetske recesije jest kozmetička industrija. Osim tretmana kod plastičnih kirurga, žene se sve više okreću osobnoj njezi kupovinom kvalitetnih preparativnih i dekorativnih kozmetičkih proizvoda. Jedna od najmoćnijih svjetskih kozmetičkih kompanija L’Oreal, čiji se brojni novi proizvodi neprestano reklamiraju i na našim domaćim televizijama, objavila je podatak o ogromnom povećanju potražnje za dekorativnim puderima! Prema njima, 2009. godina pripada, kako su to nazvali, “puder faktoru”, odnosno, kako bismo sakrili tragove stresa i nezadovoljstva koji se baš uvijek odraze na našem tenu, krenuli smo kupovati dobre pudere. Uz današnju tehnologiju proizvodnje podloga za make up, gotovo svaka žena može izgledati svježe, zdravo i “prirodno lijepo”.
Odgovor na teška vremena
Marlene Dietrich
Nije riječ o “bolesti” 21. stoljeća, jer sjetimo se samo crvenog ruža za usne koji je postao popularan za vrijeme Drugog svjetskog rata i u ratom najviše uništenim zemljama, ili naglog porasta prodaje make-upa nakon terorističkog napada na WTC 11. rujna, koje nije jenjavalo punih šest mjeseci. Nemojmo zaboraviti ni tamnocrvene te ljubičaste ruževe za usne koji su postali apsolutni hit za vrijeme, ni manje ni više, Velike depresije krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina 20. stoljeća! Lice legendarne glumice Marlene Dietrich, s ogromnim očima i još većim umjetnim trepavicama ispod tanko počupanih i nacrtanih uzdignutih obrva, bilo je sve samo ne prirodno, ali je zato oduševljavalo mase. Možda su najfascinatniji način šminkanja prakticirali drevni Egipćani i iako se danas načelno vjeruje da je tadašnji crni make up oko očiju imao prije svega praktičnu svrhu zaštite od sitnog pustinjskog pijeska, svakako je s vremenom dobio i na estetskoj, pa i na statusnoj vrijednosti. Razmatrajući te činjenice, malo botoksa, kreme koja “pegla” bore ili novog pudera na tržištu koji garantira “prozračan, ujednačen i blistavi ten” nisu nikakvo pretjerivanje. Kada je društvo anksiozno, a vaše blisko okruženje živčano, neprijateljski nastrojeno, nesretno i uglavnom jedino što čujete u svojoj glavi i oko sebe jest kukanje, dobar izgled doista može nama samima ili onome tko nas gleda uljepšati trenutak.
Društvena uloga make-upa
Uz to, današnji ritam života doveo je do toga da se većina procjena poslovnih suradnika, portencijalnih prijatelja i partnera svodi na jedan jedini trenutak, u kojem ili blistate, ili ne blistate. Druga prilika danas je, na žalost, rijetkost.
Često se ta “ženska” potreba za uređivanjem i šminkanjem omalovažava, čak i ismijava, no nekadašnje stavljanje boja na lica ratnika nekako se smatra “prirodnim” i nije predmet propitivanja (osim proučavanja koja je boja, crtica ili oblik nosio kakvo značenje). Upravo su ratnici raznih civilizacija u davninama znali da najobičnije boje na njihovu licu, ovisno kako ih se stavlja, imaju psihološki efekt na protivnika. Nisu o tome radili studije, no jako crnilo oko očiju uz, primjerice, bijelu podlogu i “dašak” crvenila (da, zvuči kao šturi opis make upa s današnjih modnih pista) u praksi je imalo utjecaja. Make up je oduvijek imao svoje mjesto u svim društvima, bez obzira što se selio sa šamana na ratnika, s kraljice na društvenog uglednika, s top-modela na meteroseksualca. Da zaključimo, nije ženska potreba za tim “savršenim” puderom, novim sjajnim sjenilom ili sjajilom od kojega će usne biti poput “pupoljaka prekrivenog rosom” ništa tragično ili izopačeno, sve dok nam se samopouzdanje baš posve ne svede na “masku” koju stvaramo na svojim jedinstvenim licima.
Povezano
