Foto: Naklada Ljevak
Naklada Ljevak predstavlja remek-djelo jednog od najutjecajnijih pisaca arapskog svijeta, ali i francuske književnosti, u prijevodu Ivane Šojat
Porijeklo
Amina Maaloufa veličanstvena je odiseja, poetska saga o vlastitoj obitelji u kojoj autor priziva kolektivno sjećanje i uskrsava sudbinu „plemena“ Maalouf, sudbinu koja ih je iz Libanona razbacala diljem svijeta – sve do Amerike i Kube...
Naklada Ljevak predstavlja remek-djelo jednog od najutjecajnijih pisaca arapskog svijeta, ali i francuske književnosti, u prijevodu
Ivane Šojat.
U toj pustolovini koja obuhvaća više od jednog stoljeća, Maalouf priziva mrtve, žive, pretke, duhove; istražuje njihovu legendu; slijedi ih kroz posmrtni hropac Osmanskoga Carstva; promatra tu dijasporu sastavljenu od mistika, slobodnih zidara, profesora, trgovaca, sanjara-poliglota i kozmopolita. Obiteljska odanost prije svega vezana je za libanonsko planinsko selo, a iz toga se mogu razlučiti razne obveze prema obitelji, vjeri, regiji, državi, jeziku, poslu, poeziji i razmišljanju. Maaloufovi su donekle označeni progonstvom kao važnim iskustvom, no to nije bilo samo puki gubitak kuće za kojim se beskrajno žali. Amin Maalouf zna da njihova grozničava krv teče njegovim žilama. A zna i da bi njegov vlastiti životni put bio uzaludan kad svojim pisanjem i srcem ne bi bio vjeran tom blistavom rodoslovlju. Autentičan roman? Freska isklesana u samoj povijesti? Obiteljske tajne?
Ovo Porijeklo je doista veličanstvena založnica. Istodobno je i duga i uzvišena molitva. Ljubavna pjesma posvećena jednoj obitelji koja je zapravo jedina domovina ovom pismu u egzilu.
Foto: © JF Paga / Grasset
Amin Maalouf smatra se jednim od najutjecajnijih pisaca arapskog svijeta, a u svoje romane plete izvanredne priče, miješajući povijesne događaje, romantičnu ljubav, fantaziju i maštu. Ipak, u osnovi svih ovih dobro osmišljenih djela leži duboki element filozofskog i psihološkog istraživanja prirode i stanja suvremenog čovjeka. Rođen u Libanonu 1949. godine, u Francuskoj živi od 1976. Autor je sedam romana: Léon Afrikanac, Samarkand, Vrtovi svjetla, Prvo stoljeće nakon Béatrice, Stijena Taniosa (Nagrada Goncourt 1993.), Ljestve Levanta i Baldassareova plovidba. Objavio je i djela: Križarski pohodi viđeni očima Arapa, Pogubni identiteti te opernu knjižicu Ljubav izdaleka. Godine 1993. dobio je nagradu Prix Goncourt, kao i nagradu Princa od Austrije 2010. godine za književnost. Član je Francuske akademije. Djela su mu prevedena na trideset sedam jezika.
