U subotu veliki prosvjed u Zagrebu: 'Nošenje krzna je sramota!'

Prijatelji životinja pozivaju sve građane i osobe iz javnog života da osude okrutnost i ubijanje životinja zbog krzna te prodaju, nošenje i promoviranje krzna, i da budu što glasniji u stvaranju Hrvatske bez krzna

U sklopu kampanje 'Za Hrvatsku bez krzna', udruga Prijatelji životinja organizira prosvjed protiv krzna u subotu, 21.1.2012. od 11 sati, na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Prosvjedna povorka kretat će se s Trga kralja Tomislava preko Zrinjevca, Tesline, Masarykove, Frankopanske, lijevom stranom Ilice do Primorske ulice i desnom strane Ilice do Trga bana Josipa Jelačića, gdje će stići u 12:30h, pa Jurišićevom, Draškovićevom, Praškom, Zrinjevcem do Trga kralja Tomislava.
 
Povorka će se kratko zaustavljati pred trgovinama koje prodaju krzno i na Trgu bana Jelačića, kako bi istaknula da je hrvatskim Zakonom o zaštiti životinja zabranjeno ubijanje i uzgoj životinja za krzno te tražeći zabranu prodaje odjeće od životinjskoga krzna. Aktivisti u bundama i s papirnatom vrećicom na glavi s ispisanim slovom, stajat će tvoreći riječ kojom poručuju što misle o prodaji, nošenju i promoviranju krzna.

Zašto prosvjed protiv krzna

Za samo jedan kaput od životinjskoga krzna ubije se: 24 mačke, 15 pasa, 10-24 lisice, 16-20 dabrova, 20-30 rakuna, 26-34 nutrije, 30-40 oposuma, 40-60 kuna zlatica, 60-80 samura, 60-120 muškatnih štakora, 100-400 vjeverica, 180-240 hermelina, 200-250 činčila.
 

Ubijanje životinja zbog odijevanja i luksuza sramotno je i nema opravdanja

Postupak nastanka bundi nije nimalo etičan i ekološki. Životinje uzgajane za krzno svoje čitave živote provedu zatočene u skučenim žičanim kavezima, zatrpane prljavštinom, grumenima krzna i izmetom drugih životinja, sa žicom koje im se urezuju u šape, te su neprestano izložene ekstremnim vremenskim uvjetima, gladi, žeđi, stresu i kanibalizmu.
 
U ubijanju životinja za krzno nema ničeg humanog. Prije deranja kože s krznom, životinjama se lome vratovi, ubrizgavaju otrovi u srce, truje ih se plinom ili ubija strujnim udarima od 240 volti tako što se životinji gurne električno šilo u vaginu ili rektum, a metalni vodič u njezina usta. Ponekad su životinje samo omamljene i živima im se odere koža.
 
Zbog krzna se troše dragocjeni prirodni resursi, velike količine vode i zagađuje okoliš. Životinjsko krzno, da bi se očuvalo, potrebno je obraditi otrovnim kemikalijama, zbog čega  radnici koji rade u procesu proizvodnje krzna često obolijevaju od raka testisa. Odlaganja leševa oderanih životinja stvara pogubne posljedice za okoliš.

Ubijanje životinja zbog odijevanja i luksuza sramotno je i nema opravdanja. Moderni možemo biti samo ako smo humani i suosjećajni, a u krznu ubijene životinje nema ničega osim patnje i smrti. Sve više uglednih hrvatskih i svjetskih modnih dizajnera odbacuje krzno iz svojih kolekcija, potaknuti sviješću da životinjsko krzno ne pripada modi 21. stoljeća, kaže se u priopćenju Prijatelja životinja.