Počinje 3. Berlinale Special: Festival suvremenog njemačkog filma

Piše: CroModa, Zagreb
Objavljeno 13.10.2020.

0

Berlinale Special

Berlinale Special

Intrigantni naslovi koji obrađuju goruće probleme njemačke svakodnevice – za jedne obećana zemlja, za druge izvorište traume – okupljeni su pod zajedničkom temom Dom i užas

Bogatu filmsku jesen obilježit će treći po redu Berlinale Special koji od 15.10. do 31.10. u organizaciji Goethe-Instituta Kroatien u Zagrebu, Rijeci i Splitu donosi šest atraktivnih naslova s najprestižnijeg njemačkog filmskog festivala. Manifestacija je osmišljena u želji da se hrvatskoj publici približe najbolja ostvarenja suvremenog njemačkog filma uz pregršt premijera i fokus na aktualne laureate Njemačke filmske nagrade tzv. Lole.
Program otvara filmski ep Berlin Alexanderplatz Burhana Qurbanija, suvremena adaptacija istoimenog klasika njemačke literature. Döblinov legendarni roman o kriminalnom miljeu Berlina tijekom burnih 1920-ih, Qurbani premješta u sadašnjost i glavnog protagonista Franza Biberkopfa transformira u afričkog imigranta Francisa, koji danas ima otprilike jednake šanse za uspjeh kao i tek oslobođeni zatvorenik prije 100 godina. Qurbanijev hvaljeni ep vodi nas na mračno putovanje i daje autentičan prikaz grada prema kojem gravitiraju svi autsajderi – Berlina – čije grafitima prošarane ulice oživljavaju pomoću raskošne, neonske fotografije i pulsirajućeg, elektroničkog soundtracka. Berlin Alexanderplatz je potresan i aktualan film ispričan kroz vizuru tragičnog junaka koji posrće između želje za boljim životom i užurbane, zavodljive metropole prepune ekscesa, a na dodjeli Njemačke filmske nagrade trijumfirao je u ukupno pet kategorija.
Slijedi možda najzvučniji naslov ovogodišnje selekcije – uznemirujući kafkijanski triler Egzil redatelja Visara Morine začinjen atipičnim humorom o kojem će se sigurno pričati po izlasku iz kina. Xhafer, farmaceutski inženjer s Kosova koji živi i radi u Njemačkoj, iznenada počinje osjećati da ga na poslu diskriminiraju i ponižavaju zbog njegova etničkog podrijetla. Kada na vratima kuće pronađe obješenog mrtvog štakora odmah posumnja da iza toga stoje njegove kolege. Svaki događaj, svaku izgovorenu riječ i svaku gestu tumači kao potvrdu svoje sumnje, te se iz dana u dan osjeća sve nesigurnije. U glavnim ulogama pojavljuju se njemački glumac hrvatskog podrijetla Mišel Matičević, najpoznatiji po ulozi u hit-seriji Babylon Berlin i Sandra Hüller, zvijezda filma Toni Erdmann. Film je imao svjetsku premijeru na berlinskoj Panorami te je pobjednik Sarajevo Film Festivala.

U nastavku programa gledat ćemo osebujnu satiru Lekcije iz perzijskog o belgijskom Židovu koji mora izmisliti jezik kako bi preživio Drugi svjetski rat. Film na intrigantan način koristi parabolu o izmišljanju novog jezika kako bi opisao gotovo potpuno uništenje jedne kulture. Talentirani argentinski glumac Nahuel Pérez Biscayart ostvaruje najupečatljiviji glumački nastup u filmu o holokaustu još od oskarovske uloge Adriena Brodyja u Pijanistu Romana Polanskog prije gotovo dva desetljeća. Ukrajinski redatelj Vadim Perelman (njegov dugometražni prvijenac Kuća pijeska i magle bio je trostruko nominiran za Oscara) vješto režira napetu dramu te postiže delikatnu ravnotežu između dostojanstvenog i vjernog prikaza strahota šoe i smisla za ironiju koji se pokazuje ključan za opstanak u bezumnim vremenima.

Nizu razvikanih naslova pridružit će se intimna i slojevita švicarska drama Moja mala sestra s glumačkim zvijezdama Ninom Hoss i Larsom Eidingerom u ulogama sestre i brata blizanca. Berlinska kazališna spisateljica Lisa odrekla se svojih umjetničkih ambicija kako bi se s djecom i suprugom, koji vodi međunarodnu školu, preselila u Švicarsku. Kada njezin brat blizanac Sven, glavna zvijezda berlinskog kazališta Schaubühne, oboli od leukemije, Lisa otputuje u Berlin i odvodi brata u Švicarsku, nadajući se da će novi tretmani, obiteljski život i planinski zrak imati čudotvorno djelovanje. Moja mala sestra je bajka s dvoje odraslih u ulogama Ivice i Marice, kazalištem kao kućom od medenjaka i bolešću umjesto zle vještice.

Sat njemačkog redatelja Christiana Schwochowa, još je jedna intrigantna ekranizacija njemačkog književnog klasika. Ovoga puta u pitanju je istoimeni roman nagrađivanog pisca Siegfrieda Lenza koji se smatra jednim od najvažnijih djela poslijeratne njemačke književnosti. Christian Schwochow, redatelj Netflixove hit serije Kruna, preuzeo je izazov režiranja kompleksne filmske adaptacije romana u kojem se sugestivno razlaže praksa političkog terora. Film Sat njemačkog kroz neobičan odnos između umjetnika, kojega pogađa bezumna zabrana, policajca, koji (ni)je samo oruđe u rukama nacističkih silnika, te dječaka koji se nalazi rastrgan između njih dvojice, postavlja pitanje što je dužnost i dokle osjećaj dužnosti može odvesti dijete, odraslog čovjeka i čitavu naciju.

Program zaključujemo uz posebnu poslasticu – duhovita i iznenađujuće dirljiva ljubavna priča Izgovorena riječ vrijedi nadilazi društvene i kulturne konvencije. U turskom odmaralištu Marmaris, njemačka pilotkinja Marion upoznaje šarmantnog kurdskog žigola Barana koji sanja o boljem životu s druge strane Bospora. Baran moli Marion da ga odvede u Njemačku i sasvim suprotno svojem inače promišljenom i rezerviranom načinu ponašanja, Marion pristaje. Mladi redatelj Ilker Çatak vješto izbjegava klišeje tipične za holivudske romantične komedije i stvara slojevitu, zaigranu romansu koju karakteriziraju opipljiva kemija između filmskog para i inspirirani glumački nastupi, te koja je na ovogodišnjoj dodjeli Njemačke filmske nagrade osvojila Brončanu nagradu za najbolji film.

VIŠE O TEMAMAGoethe-Instituta KroatienBerlinale Specialfilmski festivali




Povezano


Kako bi poboljšala funkcionalnost stranice, CroModa koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se