Obnovljeni Atelijer Meštrović otvara vrata sredinom prosinca

Nakon dugotrajne obnove uzrokovane potresima, zagrebački Atelijer Meštrović ponovno se otvara sredinom prosinca s novim stalnim postavom

Projekt je vodila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, postav potpisuje muzejska savjetnica Barbara Vujanović, arhitektonsko i likovno oblikovanje Damir Gamulin, Antun Sevšek i Jasmin Ćemanović iz Organiziranog oblikovanja.

Osvježeni prostor iznova naglašava vrijednost ove jedinstvene lokacije, gdje se prožimaju Meštrovićev obiteljski i stvaralački život. Kuća s vrtom i odvojenim, ali duboko povezanim atelijerom čuva atmosferu u kojoj je živio sa suprugom Olgom i četvero djece te stvarao djela u različitim materijalima, danas raspoređena u pregledne tematske cjeline.

Kompleks u Mletačkoj 8 i 10, koji je Meštrović 1920-ih preoblikovao u skladnu cjelinu, ostao je spomen na razdoblje intenzivnog rada i živog intelektualnog života. Danas je to prepoznatljiva memorijalna adresa na kojoj je nastao niz njegovih ključnih djela.

Muzeji Ivana Meštrovića nastavljaju brinuti o baštini koju je umjetnik ostavio Darovnicom iz 1952. godine: Atelijeru u Zagrebu, Galeriji Meštrović i Crikvinama–Kaštilcu u Splitu te Crkvi Presvetog Otkupitelja u Otavicama. Sva su ta mjesta obilježena njegovim arhitektonskim i kiparskim stvaralaštvom, a novi zagrebački postav donosi suvremeni, promišljeni pristup interpretaciji njegova života i djela.

U šezdeset godina postojanja muzeja, ovo je prvo potpuno novo oblikovanje stalnog postava. Cilj je jasnije predstaviti opus iz fundusa i pohrane Atelijera, uz birane skulpture iz fundusa Galerije Meštrović. Uz antologijska djela poput Miloša Obilića, Povijesti Hrvata i ženskih aktova međuratnoga razdoblja, izdvaja se i posebno vrijedan raritet — portret kralja Faisala, vođe koji se za arapsku neovisnost borio uz Lawrencea od Arabije. Riječ je o rijetko izlaganom djelu koje svjedoči o međunarodnom ugledu koji je Meštrović uživao i o razgranatoj mreži njegovih svjetskih kontakata.

Ključan dio novog postava čine tekstovi Barbare Vujanović i Mate Marića, koji nude inovativan način interpretacije Meštrovićeve biografije i stvaralaštva. Svježe napisani, lako prohodni tekstovi stvaraju novi značenjski i emotivni okvir, vode posjetitelja kroz različite slojeve umjetnikova života, te olakšavaju dublje razumijevanje njegova opusa u suvremenom kontekstu.

Dinamičnost postava podržana je fleksibilnim postamentima koji omogućuju rotacije skulptura i cikličke edukativne sadržaje. Time se potiče stalno preispitivanje i novo čitanje Meštrovićeva rada, a sve zajedno predstavlja iskorak prema suvremenoj muzeološkoj praksi.

Atelijer Meštrović od 14. prosinca bit će otvoren za javnost, a ulaz je do kraja godine besplatan — simboličan povratak Meštrovićeva doma u život nakon tisuću dana zatvorenosti i odsutnosti publike.