Europska industrija krzna polako gubi tržište u Kini

Piše: CroModa, Zagreb
Objavljeno 07.10.2014.

0

Krzna kuna spremljena u skladištu

Krzna kuna spremljena u skladištu

Aukcije krzna održane u rujnu u Finskoj i Danskoj bilježe značajan pad cijena kuninog krzna u usporedbi s 2013. godinom

Prosječna cijena kunovine pala je 55 posto na nedavnoj dražbi finske aukcijske kuće Saga Furs, dok Kopenhagen Fur, najveća aukcijska tvrtka za krzno u svijetu, u Danskoj ove godine bilježi pad prodaje od 40 posto. To ujedno čini oko trećinu danskog izvoza u Kinu, javljaju hrvatski Prijatelji životinja.

 
Skladišta puna skupih neprodanih zaliha, kupljenih za vrijeme buma krzna u Kini 2013. godine, prisilit će mnoge nove kineske kupce da napuste tržište. Osim što je ugrožena ekonomska održivost europskih uzgajivača kuna, ova je industrija sve više izložena snažnoj javnoj i političkoj raspravi zbog metoda ubijanja životinja i problema u ponašanju koji se javljaju zbog držanja aktivnih predatora u malim žičanim kavezima.
 
Opetovani pokreti izazvani stresom jako su rasprostranjena pojava na farmama kuna. Životinje zatočene na farmama pate od rođenja u malim, prljavim kavezima sve do smrti uzrokovane strujnim udarom, lomljenjem vratova ili gušenjem plinom, dok one ulovljene u divljini danima umiru uhvaćene u zamke. Ubijanje životinja zbog krzna potpuno je nepotrebno, a životinje doživljavaju strahovitu bol i patnju.
 
Prema izvješću koje je 2001. godine objavio Znanstveni odbor za zdravlje i dobrobit životinja Europske komisije, krznene životinje nisu prikladne za uzgoj ili razmnožavanje na farmama. Usto, osim što se dobiva ubijanjem životinja, krzno nije niti ekološko jer se za njegovu obradu nemilosrdno troše prirodni resursi, pitka voda i opasne kemikalije.
 
Većina građana u različitim europskim državama – npr. 78 posto u Švedskoj, 73 posto u Hrvatskoj, 85 posto u Italiji - smatra da je uzgoj kuna radi luksuznog proizvoda poput krzna neprihvatljivo. O zabrani uzgoja životinja radi krzna raspravlja se u mnogim europskim državama, dok su neke već i zabranile tu okrutnu praksu. Zabrana u Hrvatskoj propisana je 2007. godine, s prijelaznim razdobljem od deset godina.
 
Prema anketi magazina Hurun Report koji objavljuje popise najbogatijih Kineza, bogati Kinezi i ove godine kupuju manje luksuzne robe, što čini pad od već četiri godine zaredom. Zahvaljujući brojnim aktivnostima organizacije ACTAsia for Animals u sklopu kampanje No Fur China, na ponašanje kupaca u Kini sve više utječe zabrinutost za dobrobit životinja u industriji krzna, a nošenje krzna među mlađom generacijom nije popularno, što sve ima važne posljedice za europsku industriju krzna.
 
ACTAsia for Animals, kao i udruga Prijatelji životinja, članica je međunarodne koalicije Fur Free Alliance (FFA) koja okuplja više od 35 organizacija za zaštitu životinja i okoliša iz cijeloga svijeta, koje se zalažu za potpuni prestanak iskorištavanja i ubijanja životinja zbog njihova krzna.
 
U Hrvatskoj i svijetu postoje trgovine koje u svojoj ponudi odbijaju držati životinjsko krzno, a popis tih trgovina može se naći na web-stranici www.prijatelji-zivotinja.hr.
 
Projekt 'Trgovine bez krzna', u koji su se dosad uključile modne marke Hippy Garden, Boudoir, Modna kuća MAK, Esprit, Image Haddad, H&M i brojne druge, ostvaruje se u sklopu kampanje 'Za Hrvatsku bez krzna' i u suradnji s koalicijom Fur Free Alliance.

VIŠE O TEMAMAkrznoPrijatelji životinjaTrgovine bez krznaACTAsia for AnimalsKopenhagen FurFur Free Alliance




Povezano


Kako bi poboljšala funkcionalnost stranice, CroModa koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja.

Slažem se