|
Gripa ili influenca je po definiciji akutna infektivna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi influence, od kojih je najučestaliji, najvažniji i najopasniji tzv. virus influence tipa A. Budući da se virus koji uzrokuje gripu svake godine toliko izmijeni da se uspješno "sakrije" našem imunološkom sustavu, na gripu je praktički nemoguće stvoriti trajnu imunost, bilo prirodnim putem bilo cijepljenjem. Zato se, uz spomen gripe, često čuje i fraza kako je gripa jedina neukroćena pošast iz prošlosti. I samo ime "influenca" govori koliko je ta bolest uvijek nosila dozu mistike sa sobom, budući da je ime dobila po tome što se smatralo da nastaje zbog nepovoljnog utjecaja (lat. influere) zvijezda na čovječanstvo.  Do sada se javilo nekoliko pandemija gripe, od kojih je najpoznatija španjolska, za koju se smatra da je usmrtila preko 40 milijuna ljudi. Epidemije gripe se javljaju svake zime, najčešće početkom siječnja. Vjeruje se da se epidemije javljaju zimi zbog uvjeta koji pogoduju širenju virusa među populacijom, kao što je česti boravak velikog broja ljudi u zatvorenim prostorima koji se rijetko prozračuju, zahvaljujući čemu virus lako, nošen kapljicama koje iskašljemo ili iskišemo, "uleti" u dišni sustav nove žrtve.
Osobna iskaznica gripe Inkubacija gripe je kratka - iznosi do 3 dana, a početak bolesti je vrlo nagao. Gripa počinje izraženim općim simptomima infektivne bolesti, kao što su povišena tjelesna temperatura (i do 40°C), jaka glavobolja te bolovi u mišićima, zglobovima i kostima. Povišena temperatura je često praćena ubrzanim radom srca, kao i zimicama i/ili tresavicama praćenim preznojavanjem. Osobe koje obole od gripe osjećaju se onesposobljenima za svakodnevne aktivnosti: klonuli su i nemoćni, nemaju apetit, ponekad osjećaju mučninu, često praćenu povraćanjem i proljevom. Oboljeli su pospani, smeteni i dezorijentirani. Za razliku od većine drugih respiratornih bolesti, za gripu je specifično da se znakovi bolesti dišnog sustava, umjesto na početku, javljaju tek kasnije, a kada se pojave, obično počne padati i temperatura i oboljeli više nije zarazan. U uobičajenom tijeku bolesti, vrućica može potrajati i do 7 dana. Respiratorni znakovi bolesti uključuju osjećaj suhoće nosa i grla, suhi nadražajni kašalj te se često javlja i konjunktivitis. Hunjavica i sekrecija iz nosa se javljaju tek kasnije. Gripa se ne mora kod svih bolesnika javiti u ovako izraženom obliku, što ovisi o virulenciji virusa, općem stanju organizma i njegovom imunološkom sustavu te o eventualnom ranijem doticaju s virusom. Bolest obično traje 5 do 7 dana, ali osjećaj umora, kao i neki drugi simptomi mogu biti prisutni i 2-3 tjedna nakon objektivnog ozdravljenja. KomplikacijeKao posebna opasnost, gripu često prate i raznovrsne komplikacije, koje su češće, izraženije i mnogo opasnije kod starijih i nemoćnih ljudi. Osim komplikacija nastalih zbog djelovanja samog virusa gripe, kao i kod drugih sličnih respiratornih bolesti, virusi na neki način stvaraju plodno tlo za razvoj patogenih bakterija, zbog čega se bolest može dodatno produljiti. Među najučestalije komplikacije ubrajamo upalu pluća (javlja se u 10% influenca), laringitis, pogoršanje kroničnog bronhitisa i astme te upalu srednjeg uha i sinusa. Kao posebnu komplikaciju u djece možemo navesti Reyev sindrom, karakteriziran teškim oštećenjem mozga i jetre, ali je danas poznato da je njegov uzrok najvjerojatnije uzimanje acetilsalicilne kiseline. Zbog toga je neobično važno djeci do 15 godina (ali djeluje i na odrasle) za snižavanje temperature i ublažavanje bolova umjesto acetilsalicilne kiseline davati preparate koji sadrže paracetamol. Napad je najbolje obrana Gripa je onesposobljavajuća i neugodna bolest s mnogo potencijalnih komplikacija, te je najbolje u potpunosti je izbjeći. Iako niti jedno cjepivo ne može garantirati 100%-tnu učinkovitost, cijepljenje protiv gripe preporučljivo je svima, a pogotovo osobama starijim od 65 godina, kroničnim bolesnicima, zdravstvenim djelatnicima, djelatnicima u vrtićima, školama i sličnim ustanovama te imunokompromitiranima (osobe koje su splenektomirane, HIV-pozitivne, primaju kemoterapiju i slično). Kontraindikacije za cijepljenje su preosjetljivost na sastojke cjepiva, posebice na proteine jajeta, te akutna bolest u trenutku namjere cijepljenja. Cijepljenje je potrebno ponoviti svake godine jer virus vrlo često mutira te je potrebno redovito "nadograđivati" imunološki sustav. Ne smije se zaboraviti da je potrebno nekoliko tjedana da bi se stvorila protutijela na virus protiv kojega smo se cijepljenjem zaštitili, stoga je potrebno cijepljenje obaviti već sredinom studenoga. Iako se trenutno ispituju brojni protuvirusni lijekovi koji bi mogli pomoći u liječenju gripe, liječenje se danas svodi na ublažavanje simptoma i liječenje eventualnih komplikacija. Budući da gripa toliko dugo odolijeva svim naporima čovječanstva da je iskorijeni, mogla bi još dugo vremena biti podsjetnik svima, a pogotovo mladim i zdravim ljudima, na to kako je biti bolestan. Kako razlikovati gripu od prehlade - za razliku od prehlade, gripa je redovito praćena povišenom tjelesnom temperaturom (i do 40°C!) u trajanju najmanje 3-4 dana
- gripu prate i glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te dugotrajni umor i osjećaj slabosti i iscrpljenosti
- dok su glavna obilježja prehlade hunjavica, kihanje i grlobolja, moguće je preboljeti gripu i bez pojave tih simptoma
Izvor: PlivaZdravlje.hr
  
 |
RSS Feed - Komentari
