CroModa u Milanu: Royal Blood i komadi koji šišaju Zagrepčanke

Poznata je fraza da nema ljepših žena od Hrvatica, što svakako drži vodu ako usporedimo Zagreb s primjerice jednom metropolom poput Beča. Međutim, sorry Zagrepčanke, ali komadi iz Milana vas značajno šišaju!

Koliko god Italija Hrvatima bila blizu, nikad nisam gajio prevelike simpatije prema toj zemlji pa sam tako i svoje vizite po europskom kontinentu najčešće bazirao na svemu sjevernijem od Hrvatske (vodeći se metodom "što južnije, to tužnije"). Takvim pristranostima svakako nisu doprinijela niti iskustva iz talijanskih gradova poput Bologne u kojima je razina šarenila uvijek bila na zavidnoj razini, a tu su naravno i uvijek sveprisutne horde nageliranih Talijana koje svakog ljeta opustoše Zrće uzduž i poprijeko. Jasno, Italija kao zemlja ima mnogo toga za ponuditi, ali odlazak na koncert kraljeva radijskog etera Royal Blood stvorio je određena očekivanja prvenstveno spram benda, manje spram prijestolnice talijanske mode – Milana.

Bilo kako bilo, Royal Blood su u Italiju stigli netom nakon završene ture po Americi, gdje su kroz rujan i listopad otvarali za ni više ni manje nego Queens Of The Stone Age koji su taj isti vikend dok je Royal Blood nastupao u Milanu majstorski odradili bečki Stadthalle (točnije dva dana kasnije). Tim je to fascinantnije jer se ipak radi o bendu koji je formiran prije ravno četiri godine, a u međuvremenu su uspjeli izbaciti dva dugosvirajuća albuma i postati odlični prijatelji velikog broja radio stanica. Nakon 2014. i istoimenog albuma “Royal Blood” ovo ljeto je izašla druga po redu ploča naziva “How Did We Get So Dark?” koja je posljedično rezultirala svim tim silnim koncertnim datumima pa i ovome u Milanu početkom studenog.

Milanski Fabrique označen je kao mjesto zločina dok dvorana koju sam po prvi puta posjetio definitivno spada u top 5 prostora kojima sam ikad kročio pri čemu ista definitivno zasjenjuje bečki pandan zvani Gasometer. Sve silne radijske rotacije za megahitove iz ranga “Figure It Out“, “Ten Tonne Skeleton” ili “I Only Lie You When I Love You” nisu nužno garancija odlične izvedbe uživo no za dvojac iz Brightona sumnje nema – dečki su tu večeru u Milanu vladali pozornicom od prve do zadnje sekunde. U svemu zapravo fascinira zvučna slika koju bend stvara – garantiram da bi netko neupućen stavio ruku u vatru da čuje pet umjesto samo dvojice multiinstrumentalista (koji su bajdvej popraćeni s dva super vruća ženska back vokala).

Zbrojivši sve pluseve i nepostojeće minuseve, koncert u standardnom trajanju od sat i 45 ostavlja odličan utisak, a bilo je to vidljivo i na licima posjetitelja ovog rasprodanog događaja. Vrtoglavom karijernom usponu sigurno nije odmogla ni činjenica da ih je pod svoje okrilje uzeo menadžment koji hendla Arctic Monkeys. Čisti i britki miks melodičnog indie/hard/garage/blues/stoner rocka super je formula za osvojiti širu publiku, posebice uživo.

Sori Zagrepčanke, komadi iz Milana vas šišaju!

Eh da, na početku ovog kratkog teksta bilo je riječi o Milanu. Što reći? Krasan je to grad, uredan, čist, ne odveć različit od Zagreba u pogledu tradicije, ali da je ekonomski snažniji u svakom pogledu, to apsolutno. Vidljivo je to prvenstveno u količini hi-end brendova koji su zastupljeni kroz niz izloga na ulicama, i to brendova spram kojih Louis Vuitton djeluje kao jeftina bofl roba. Činjenica koja isto tako stoji jest da se Zagrepčani u prosjeku ne oblače ništa lošije od stanovnika Milana – nadaleko je poznat stil i šmek koji se nerijetko zna vidjeti ako čovjek prošeće jednom Ilicom.

Još je poznatija fraza da nema ljepših žena od Hrvatica, što svakako drži vodu ako usporedimo Zagreb s primjerice jednom metropolom poput Beča. Međutim, sorry Zagrepčanke, ali komadi iz Milana vas značajno šišaju – koliko god to zvučalo nemoguće. Jest da Milano ima nekoliko stotina tisuća stanovnika više (pa i zakon brojeva nalaže veći broj ljepših žena) no ono od čega Zagrepčanke često boluju je primarno vezano uz ekonomsku tranziciju i pretjerivanje u svakom mogućem smislu. Fejkanje, previše šminke, lamatanje lažnim Birkinicama i drobljenje čaša na cajkama nisu ono što se u prosjeku može vidjeti na ulicama Milana. Dapače, rekao bih da je isticanje prirodne ljepote kudikamo više na cijeni nego kod nas.

Zaključno, preporuku za odlazak u ovaj grad visoke mode moram ispisati debelim tiskanim slovima, a ako za povod tražite neki visokokvalitetni showbiz događaj, ne morate dva puta razmišljati.